A A A

Rastuška pećina

Nalazi se preko Ukrine u susjednom selu Rastuša, udaljena je svega par kilometara od centra Čečave. Atraktivnost i unikatnost pećinskog nakita, bogato arheološko, paleontološko i biospeleološko nalazište osnovne su karakteristike ovog spomenika prirode i prirodnog dobra od nacionalnog značaja. Neopisive skrivene ljepote, u kojima se stalagmiti, salivi, bigrene kade i pećinski hlijeroglifi smjenjuju sa fragmentima pećinskih stubova, koji podsjećaju na antičke i renesansne dvorce i spomenike različitih boja. Pećina je izvanredan speleološki objekat, u kome su živjeli daleki preci nama danas poznatih životinja, dok tragovi ljudi datiraju iz razdoblja starog između 30 000 i 60 000 godina. Ova pećina je pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, i spada u prirodno dobro II kategorije, a od 2012 je zaštićena u kategoriji Spomenik prirode.

 

Odlike Rastuške pećine

rastusa zub nosoroga

U pećini Rastuša je otkriveno kameno oruđe i komadići drvenog uglja, koje su koristili neandertalci pre 30.000 do 60.000 godina. Osim toga, pronađeni su ostaci pleistocenskog vuka (Canis lupus) i pećinskog medvjeda (Ursus spelaelus). Pećina Rastuša je i stanište slijepih miševa. Od pećinskog nakita zastupljeni su salivi, stalaktiti, bigrene kade i pećinski hijeroglifi nazvani „leopardove šare“, zbog svojih karakterističnih oblika. Takođe ona spada u red najvećih pećina u Republici Srpskoj i BiH, a po detalju tigrastog oblika šare, koju još imaju pećina kod Vićence u Italiji i pećina nedaleko od Pariza u Francuskoj, svrstava se među tri takve u Evropi.


U periodu 2010. - 2012., vršena su zajednička istraživanja stučnjaka Univerziteta u Kembridžu sa stručnjacima iz banjalučkog Narodnog muzeja i Zavoda za zaštitu spomenika i prirodnog nasljeđa. Tom prilikom pronađeni su ostatci špiljskog medvjeda sa brlogom, kosti jelena, špiljskog lava i nešto neočekivano- zub nosoroga. Predstoje detaljne analize kostiju kako bi se utvrdilo da li je u pitanju vunasti nosorog, koji je vezan za hladno vreme, ili neki drugi, te da li su oni došli u pećinu radi lova na čoveka ili su ga donele naplavine. Istraživači su bili u mogućnosti da kroz više slojeva prate promenu klime i kako su ljudi menjali način života. Drugo što je značajno su ostaci alatki i životinja, koje su neandertalci lovili, što pokazuje da su bili najmlađi neandertalci u ovim krajevima. Ovo pruža mogućnost proučavanja prelaza od neandertalca ka modernom čoveku.

 

Pristupačnost

Pećina je popločana kamenom stazom i osvijetljena 350 metara, a trenutna prohodnost je blizu 700 metara. Međutim, tu se ne završava, na šta ukazuju tijesni prolazi.

U Hrnj brdu ima šest pećina i u neke se može ući i 30-ak metara, nakon čega se nailazi na jezero ili uski prolaz. Speleolozi su u jednu od njih ušli 156 metara u unutrašnjost. Kažu da se može ići i dalje.

 

Posjeta Rastuškoj pećini

Posjete je najbolje najaviti Turističkoj organizaciji par dana prije, na broj 053 430 058 

Pecina, dio diplomskog Danijela Petrovica