A A A

Istorijski zapisi sa naših prostora

„I pored toga što je potpuno odvoječo od ostalog sveta, jer je ovaj kraj skoro besputan, u kulturno-prosvetnom pogledu Čečava je svakako najnaprednije selo u Vrbaskoj banovini." Tako je zapisivao novinar „Politike" (potpisan sa V.J. — vjerovatno Vuk Jelovac), boraveći u Čečavi jula 1939. godine. U opširnoj reportaži, koju je „Politika" objavila 6. 7. 1939. godine, novinar pažljivo i nadahnuto bilježi istoriju sela i njegov kulturni uzlet.

U neposrednoj blizini čečavske crkve postojao je hrast za koji se vezuju mnogi važni događaji iz istorije sela. Zbog starosti zasluživao je posebnu zaštitu države. Na žalost, Čečavci nisu bili svjesni njegovog značaja i istorijske vrijednosti, pa su graditelji prilikom posljednjeg renoviranja crkve ispod hrasta deponovali gomilu pijeska i tako korijen stabla ostavili bez vode. Gorostas se osušio 1993. godine.

Pruga od Teslića do Tedinog Hana počela se graditi 1914. godine,20 kao dio projekta šumske željezničke pruge Teslić-Kulaši-Kamenica-Snjegotina i građena je tokom cijelog rata. Trebala je biti duga 61 kilometar. Do 1918. godine izgrađena je do doline Velike Ukrine. NJen projekat je obuhvatio i izgradnju sporednih šumskih pruga, ali je ishod rata prekinuo realizaciju projekta. T
ako je eksploatacija šumskog bogatstva u slivu Male Ukrine (Javorove) počela izgradnjom šumske uskotračne pruge 1957. godine. Od pruge Teslić — Tedin Han sa dvanaestog kilometra započeta je te godine izgradnja šumske pruge dolinom Male Ukrine. Pruga je građena uz sami tok rijeke u dužini od 13 kilometara sve do izvora Bijele i Crne rijeke. Od glavne trase pruge lijevo su se odvajale šumske pruge uz rječice Javorovu, Trnovaču i Lipovaču. Prugom je svakodnevno saobraćala parna lokomotiva koja je dovozila prazne i vraćala pune vagone balvana ili cjepanica.

U zaseoku Plane, istočno od Grualja, sa lijeve strane puta koji sa Grualja vodi kroz zaselak Petkovići za Čečavu, nalazi se lokalitet zvani „Kranjsko groblje". Mjesto je mala zaravan iznad kuća Nenada i Vlade Jotanovića, na vrhu brda koje dijeli sliv Male i Velike Ukrine. Nazvano je po šumskim radnicima iz okoline Kranja (Slovenija) koji su sa Austrijom došli na prostore planine Čavke i Javorove.

Prilikom okupacije Bosne i Hercegovine (1878) 22. pješadijski puk i Prva gorska brigada sa sjedištem u Banjoj Luci dobijaju zadatak da okupiraju područje istočno od Banje Luke. Jedan odred trebao je zaposjesti Kotor-Varoš i uspostaviti vezu sa glavninom snaga koje su išle pravcem Brod—Sarajevo dolinom rijeke Bosne. Prethodnicom ovog pokreta komandovao je pukovnik Janski, koji je sa svojim štabom i odredom konjice prešao Borje i spustio se u dolinu rijeka Mala i Velika Usora. U njegovoj jedinici nalazio se mladi kapetan, po zanimanju šumarski inženjer, čiji zadatak je bio da izvrši popis šumskih dobara cijelim pravcem kretanja njegove jedinice.