Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

Istorija jedne parnice

Ima porodica čija se istorija čuva u sudskim spisima. Porodica Krunić imala je nesreću da u Čečavi vodi spor sa komšijom punih 10 godina. Ali, da nije bilo sudske parnice, ne bi bilo ni priče o Krunićima.

Najstariji Krunići, braća Gavre i Marko, došli su u Čečavu početkom ovog vijeka iz Pribinića. NJihova majka, ostavši udovica, iz Pribinića dolazi u Čečavu i udaje se za Jakova Stankovića. Nakon udaje, u sporazumu sa mužem, dovela je svoje odrasle sinove, koji 1904. godine kupuju od tešanjskog bega Ašira Smailbegovića 102 duluma zemlje zvane Gaj, Crvena ravan i Voćarak (današnji posjed Krunića).Nakon smrti bega Ašira Smailbegovića trgovac Petar Stanojević samovoljno zauzima tri kupljene parcele „došljaka", zbog čega Gavro i Marko sa očuhom Jakovom Stankovićem protiv njega podnose tužbu Kotarskom sudu u Tešanj, 11. avgusta 1911. godine. Parnica se vukla godinama da bi na kraju tužba Krunića bila odbijena. Žalbeni sud u Banjoj Luci potvrdio je ovakvu presudu Kotarskog suda. Kako je trgovac uspio dokazati svoje jače pravo, nije poznato.Poslije I svjetskog rata, sa stvaranjem nove države, Gavro i Marko Krunić kreću pješke u Beograd da u Ministarstvu pravde i Vrhovnom sudu dokazuju kako im je okupatorska vlast otela kupljenu zemlju. Sa sobom nose ugovor, sudske presude i svijeću da je mogu zapaliti ako neki od njih umre u putu. Potomcima su pričali da su putovali 12 dana i u Beogradu lijepo primljeni uz obećanje da će im zemlja biti vraćena.Nova država je ispunila obećanje. Presudom Delegata Okružnog Agrarnog povjerenika u Tešnju br. 400/21 od 9. aprila 1924. godine sporne parcele su vraćene porodici Krunić.
 

Uspjelo sporenje: Tužba Krunića i

 

Active Image

Odluka o upisu u prava vlasništva

Trgovac Petar Stanojević uhapšen je od strane austrijskih vlasti nakon ubistva Ferdinanda u Sarajevu i odveden u Banju Luku. Nikad se nije vratio, a pričalo se da je ubijen u putu. Danas nema ni jednog njegovog živog potomka u Čečavi.

 

 


 

0 Comments

Још нема коментара

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.