Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

KRANJSKO GROBLJE

U zaseoku Plane, istočno od Grualja, sa lijeve strane puta koji sa Grualja vodi kroz zaselak Petkovići za Čečavu, nalazi se lokalitet zvani „Kranjsko groblje". Mjesto je mala zaravan iznad kuća Nenada i Vlade Jotanovića, na vrhu brda koje dijeli sliv Male i Velike Ukrine. Nazvano je po šumskim radnicima iz okoline Kranja (Slovenija) koji su sa Austrijom došli na prostore planine Čavke i Javorove.

Pretpostavlja se da je na ovom lokalitetu duže vrijeme boravila veća grupa radnika. Najstariji Jotanovići pam-te priče predaka prema kojima su Kranjci imali svoje barake u blizini današnje štale Mirka Jotanovića i magacine sa druge strane brda u Razbojinama, a manipulativni centar na lokalitetu zvanom „Sađeno rašće". U blizini groblja, u njivi koja je danas voćnjak Vlade Jotanovića, nalazila se bolnica zvana „Špitalj", po čemu se njiva danas zove „Špitaljina".

U stoljetnim šumama Javorove i Čavke austrijski radnici sjekli su dugu (hrastova otesana daska koja se koristi za izradu buradi i bačvi). Sa šumskih radili-šta duga se konjima nosila do koturače zvane „Lorban" koja je dolazila skroz do pod Vinogradine. NJena trasa se i danas može primjetiti. Koturačom se duga spuštala u Kulaše, a zatim lagerovala na splavovima koji su na rijeci Velikoj Ukrini čekali veliki povodanj sa kojim su spuštani do Save kod Bosanskog Broda. Duga sa ovog po-dručja bila je čuvena u cijeloj carevini.
Pričaju da su sječeni hrastovi bili toliki da su od ostatka (ovršica) mještani kasnije cijepali dasku širine 40 st i koristili za pravljenje štala.U epidemiji kuge, za koju u Čečavi nema pouzdanih podataka, pričaju da je stradao veliki broj radnika, pa su svi sahranjeni u nekoliko zajedničkih grobnica. Mjesto gdje su sahranjeni nazva se „Kranjsko groblje". I danas se na tom mjestu mogu razaznati dvije humke.Nenad Jotanović priča da mu je otac govorio kako je bolnica zapaljena poslije pomora radnika. Pamti da je kao dijete vidio da se jedna grobnica provalila i da je njegov otac pričao da se to dogodilo zato što je drvo u zemlji strulo.
Na mjestu gdje je navodno bila bolnica kasnije su izoravani razni metalni predmeti.Nenad priča da mu je prije desetak godina izvjesni starac Pojata Jože iz Dolenjske kod Novog Mesta pričao da su njegovi preci bili šumski radnici u okolini Teslića. Po predanju Đukanovića, Slovenci su kao šumski radnici sjekli dugu i u šumama iznad njihovih kuća, odakle su je konjima nosili na Klupe. 

0 Comments

Још нема коментара

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.