Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

Ljekovito bilje: Bor

Active Image

Borovi se sade svuda gdje čovjek živi jer njegovi isparljivi sastojci ne samo da prijatno mirišu, nego i osvježavaju i povoljno djeluju na čovjekovu psihu, a imaju i antimikrobna, antiseptična svojstva.
Ovo drvo je pored jela najrasprostranjeniji četinar na našim prostorima. Bijeli bor (Pinus silvestris) ima stablo koje može narasti više od 10 metara. Dok je mlad, njegove grane i deblo pokriveni su smeđecrvenom korom koja poslije postaje sivosmeđa. Grane se šire u obliku kišobrana. Iglice bijelog bora sastavljene su u čupercima po dvije zajedno, duge su pet do šest cm, a boja im je sivozelena. Iz ženskih cvjetova oblikuju se mali češeri, koji u početku imaju crvenu, a poslije smeđu boju i postaju drvenasti.

 

Često se koristi u narodnoj medicini jer gotovo svi njegovi dijelovi imaju ljekovita svojstva. Iglice bora obiluju vitaminom C i karotenom. Napici od njih preporučuju se za jačanje imuniteta, za prehlade i u liječenju skorbuta. Koriste se svježe, po mogućnosti odmah po branju, jer se dužim čuvanjem gube njihova ljekovita svojstva. Iglice koje se čuvaju više od godinu dana potpuno izgube svoja ljekovita svojstva.

Pupoljci bora su u stvari njegove šišarke, ali potpuno sazrele i "drvenaste", one nemaju fitoterapeutsku vrijednost, pa se koriste samo svježi, mladi, tek iznikli pupoljci. Oni sadrže gorke i aromatične materije. Pupoljci se koriste za liječenje upale grla, kašlja, bronhitisa i katara ždrijela. Kupke od mladih borovih pupoljaka preporučuju se oboljelima od reumatizma i artritisa. Smola borova, koja se nalazi po kori, obiluje gorkim materijama i eteričnim uljem koje sadrži ljekovitu materiju terpentin. U narodnoj medicini preparati od borove smole upotrebljavaju se za liječenje kožnih bolesti. Pri njenoj upotrebi neophodan je oprez i tačno pridržavanje propisanih doza.

Kora bora, zbog ljekovitih taninskih i flavonskih materija, koristi se u saniranju otvorenih rana jer brzo zaustavlja krvarenje, a ima i antiseptično dejstvo. Treba koristiti koru zrelog bora, po mogućnosti sa gornjeg dijela stabla.

Eterično ulje se tradicionalno koristi u Skandinaviji, za tople kupke i inhalaciju. Dobija se destilacijom iglica bora ili iz unutrašnjeg dijela stabla. Djeluje antiseptično, stimulativno i povećava prokrvljenost kože. Koristi se kod prehlade, bronhitisa, artritisa, loše cirkulacije, reume, upale sinusa i kašlja, otežanog disanja zbog astme ili gripa, kod peludne groznice, te za ublažavanje bolova u mišićima. Razbistruje um i popravlja raspoloženje. Dosta se koristi u farmaceutskoj, kozmetičkoj i industriji kućne hemije.

Recepti

Čaj za jačanje organizma: Vrh grančice sa dvadesetak iglica prokuvati u pola litre vode. Ostaviti pola sata da odstoji i procijediti. Piti toplo i zaslađeno.

Inhalacija za čišćenje disajnih puteva: U dvije litre vode staviti dvije do tri šake borovih iglica i kuvati pet minuta. Otvoriti poklopac suda, držati na tihoj vatri i inhalirati se oko 15 minuta. Ponavljati što češće.

Sirup protiv kašlja i bronhitisa: Preliti 100 g borovih pupoljaka sa pola litre ključale vode i držati na toploj ringli oko dva sata. Za to vrijeme razmutiti 200 gr šećera u pola litre vode i kuvati dok se ne dobije gust sirup. Procijediti borove pupoljke i dodati ih sirupu.

Kupka za reumatizam i kožna oboljenja: Dvije šake borove smole sipati u litar vode, ostaviti pola sata, a nakon toga prokuvati pet minuta, procijediti i dodati u kadu sa toplom vodom. Izaći iz kupke kada voda postane mlaka.

Tonik za zarastanje rana: Skinuti koru sa stabla bora, samljeti je što sitnije. Dodati toplu, ali neključanu vodu i miješati dok se ne rastvori. Dobijena tečnost treba da bude samo malo gušća od obične vode. Nakapati na zavoj i staviti na ranu.

Losion protiv upalnih oboljenja kože: Šest kašika svježih iglica bora sitno narezati, preliti sa dl 70-odstotnog alkohola i dl destilovane vode, te dobro protresti. Nakon što zatvoreno odstoji sedam do 10 dana, uz svakodnevno protresanje, tekućinu procijediti. U tekućinu umiješati dvije kašike neslanog maslaca ili svinjske masti, te snažno miješati kako bi se dobio losion. Dva-tri puta na dan losion nanijeti na oboljeli dio tijela, a naveče isprati toplom vodom ili čajem od kamilice.

Mast od borovih iglica: Jednu kašiku usitnjenih suvih iglica ili dvije kašike svježih treba preliti sa 50 ml alkohola, te ostaviti sedam dana da odstoji u zatvorenoj bočici. Nakon toga alkohol se procijedi i umiješamo dvije kašike svinjske masti.

0 Comments

Још нема коментара

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.