Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

Mlinovi

Život stanovništva u Čečavi održavao se na vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji. Oskudni prinosi žita, pšenice i zobi jedva su omogućavali opstanak. Porodice koje nisu mogle obezbijediti zalihe žitarica do slijedeće žetve bile su primorane da nadničenjem ili prodajom stoke ili rakije obezbjeđuju žito. Trgovina se prvobitno odvijala sa Prnjavorom kao većim i razvijenijim trgovačkim centrom, a kasnije i sa Teslićem.

Stariji Čečavci pamte kako su u Prnjavor nosili rakiju ili gonili stoku, a vraćali se sa mješinama žita.Žitarice su svi mljeli u „svojim" mlinovima. Cijelim tokom Male Ukrine i na potocima Čečavica i Kruševica bilo je mnoštvo mlinova. Veće porodice ili nekoliko njih imali su vlastite mlinove. Obično je jedno domaćinstvo imalo svoj „red" u mlinu u trajanju od jednoga dana u sedmici. Mljelo se danonoćno uz dežuranje u samom mlinu. Za to vrijeme u mlinu se ložila vatra i na ognjištu u lugu pekao takozvani „kolač", od tek samljevenog brašna. Bio je to mali kukuruzni hljeb zvani „kuruza". Brašno se mijesilo na jazu i tako umiješan kolač stavljao na zemlju ognjišta te zagrtao pepelom i prekrivao žarom. Kad se ispeče nosio se na pranje od luga na badanj.

Pored vatre u mlinu se noću spavalo. Buka vode i zvuk žrvnja nikom nisu smetali.

Mlinovi su bili srezani od hrastovog ili bukovog drveta i pokriveni daskom. Uzvodno od mlina nalazila se brana, sagrađena takođe od balvana i pobodenog kolja. Od brane se voda jazom usmjeravala prema mlinu. Jaz je morao biti iznad nivoa riječnog korita i obezbijeđen od poplava. Na mjestu ulaza vode u jaz pravio se santrač od drveta, koji je sprečavao ulaženje u jaz veće količine vode i unošenje naplavnog materijala prilikom bujica. Česte provale oblaka ljeti i naglo otapanje snijega dovodili su do narastanja vodostaja i poplava koje su znale zatrpati jaz, pa čak odnositi i mlinove.Iz jaza voda je na mlinski točak padala kroz badanj. Badanj je bio izrađen od šupljeg hrastovog stabla dužine oko pet metara. Na ulazu u badanj postojala je ustava kojom se zatvarao dotok vode i voda usmjeravala prema koritu rijeke drugim tokom. Na dnu badnja bila je ugrađena slavina, kroz koju se usmjeravaju mlaz na točak. Kada je trebalo pojačati mlaz vode prilikom slabijeg vodostaja u slavinu se stavljao obrujac — savitljiva drvena prečaga kojom se smanjivao otvor i dobijao veći pritisak.Voda iz badnja pod pritiskom vodenog stuba padala je na mlinski točak koji je vezan za oslonac (drvenu polugu) na zemlji, a drugim krajem za žrvanj. Mlinski točak se pravio od bagremovog drveta. Propeleri su bili najtanji drveni dijelovi pa su najčešće propadali i morali se mijenjati. U samom mlinu postojalo je mlinsko postolje na koje je smješten nepokretni mlinski kamen. Na njega je nalijegao pokretni kamen — žrvanj koji je u sredini imao iskruženje (otvor zvani „toce") u koji je padalo žito. Iznad žrvnja nalazio se drveni koš u koji se istresalo žito za mljevenje. Na dnu koša postojao je otvor koji se mogao podešavati zavisno od vrste žita. Ravnomjerno padanje žita omogućavalo je čekalo — drveno vreteno koje se oslanjalo na žrvanj i vibriralo usljed njegovog okreta-nja, omogućavajući tako ispadanje žita iz koša.

Samljeveno brašno padalo je u kupac — povelik drveni sanduk sagrađen u nivou nižem od žrvnja.

U mlinu je postojao mehanizam za podizanje i spušta-nje mlinskog točka, pomoću kojeg se mlin zaustavljao, a istovremeno se njime podizao i spuštao žrvanj i tako omogućavalo sitnije ili krupnije mljevenje.Najviše mlinova bilo je u gornjem slivu Male Ukrine. U Bijeloj Rijeci prvi mlinovi bili su: Đukanovića mlin, Gorički mlin, na Ružinom palučku i Osojski mlin na Tadijinom viru.Na Crnoj Rijeci postojali su mlinovi: Ristića mlin kod Tomića luke, Gačića mlin, Popovića mlin i Jevtulića mlin.

Od dvanaestog kilometra nizvodno na Maloj Ukrini bili su mlinovi: Mojsija Vasića, Vase Vasića, Reljića mlin i mlin Filipa Lukića.

Na Lipovači su postojali mlinovi: Đekića, Tešića i Tomića. Na Trnovači je bio Kovačevića mlin, a na Kruševici mlin Prodanovića i Žiškov mlin. Na Čečavici su mlinove imali Savkovići, Prodići, Krunići i Tomići. Kamen za mlin vađen je u selu Bunar kod Dervente. 

0 Comments

Још нема коментара

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.