U morfološkom smislu područje Čečave je izgrađeno od srednje visokih brda i obronaka graničnih planina. Na jugozapadu protežu se sjeveroistočni obronci planine Borja—Javorova sa vrhovima Lipova glava 520 m i Brestovac 605 m.

Oblici reljefa čečavskog područja su nabrana brda sa zaobljenim, rjeđe oštrijim kupama, ispresijecana rije-čnim i potočnim dolinama. Teren je djelimično pokriven šumom, uglavnom listopadnom, a manje crnogoricom. Hu-musni sloj je tanak, a mjestimično i izostaje. Duž riječnih i potočnih dolina nalaze se manje ravnice i blago zatalasani dijelovi, izgrađeni od mlađih sedimenata ne-ogena i aluvijalnih nanosa. Najznačajniji je neogeni bazen uz Malu Ukrinu.

Klima je umjereno kontinentalna sa klimatskim uslovima karakterističnim za Krajinu, koja se odlikuje ne odviše velikim temperaturnim skokovima.

Srednja godišnja temperatura kreće se oko 10 S°, mak-simalna 39,5 S° a minimalna —32,8 S°. U toku godine padne 1057 tt padavina. Prema ruži vjetrova karakteris-tične su tzv. tišine na koje otpada 58% svih dana u godini. Pogodni klimatski uslovi nalaze se uz potoke i rječice. Područje sela odvodnjava Mala Ukrina, koja nastaje od Crne i Bijele rijeke. Crna dolazi sa jugozapada, a Bijela sa sjeverozapada (ispod Grualja). Sastaju se na Sastavcima i čine Malu Ukrinu, koja teče na istok 6,5 kt, a zatim skreće na sjever, prolazeći kroz glavno naselje. U dužini toka oko 24 kt uliva se u Veliku Ukrinu kod naselja Kulaši. Hidrografska mreža područja najčešće ima bujičan karakter. Brzo se napuni vodom, zbog jake erozije se zamuti i brzo otiče. Korito Male Ukrine je neregulisano i zbog toga voda plavi okolinu. Proticanje količine vode nije posmatrano, pa nema podataka o mini-mumu i maksimumu protoka.

Cjelokupna teritorija sela nalazi se u Krajiškoj serpentinskoj zoni koja je nosilac magnezitske i hromitske mineralizacije u Krajini. Zona se proteže oko 300 km, generalnog pravca pružanja linijom Novi Grad – Kostajnica na sjeverozapadu, do linije Rudo – Zvornik na istoku.
Unutar bosanske serpentinske zone nalazi se magnezi-tonosni rejon Teslića, koji se dijeli u četiri sektora: južni u slivu rijeke Blatnice, jugoistočni u slivovima Crne i Bijele rijeke – desnih pritoka Velike Usore, sjeverni u prostoru rijeka Osivice i Male Ukrine i sjeverozapadni u slivovima Male i Velike Ukrine (Crna i Bijela rijeka i Javorova, te rječice Lukavac i Bogdanica).