Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

Nesatak šuma je krađa budućnosti

Active Image

Stručnjaci kažu da je najunosnija privredna grana u Bosni i Hercegovini šumarstvo. Oko 45 posto teritorije naše zemlje nalazi se pod šumama, što je čini četvrtom u Evropi po drvnim rezervama. Rat u Bosni i Hercegovini proizveo je šumsku mafiju, koja je jača i od narko-mafije i švercera oružja.

Štete koje ilegalna sječa i izvoz oblovine nanose budžetima mjere se desetinama miliona maraka godišnje, a štete na šumama praktično decenijama i vijekovima.

Prije rata Bosna i Hercegovina je imala oko 43,44 posto teritorije pod šumama, bila je druga zemlja u Evropi po šumskom bogatstvu, ali posljednje godine su izmijenile njihov izgled. Neplanska sječa, šumske bolesti i uništavanje šuma prijete nestanku šuma sa ovih prostora.

Nelegalnih pilana ima tri puta više nego registrovanih. Šumski biznis je unosan i jednostavan – ne ulaže se skoro ništa, a dobija mnogo.

Posao u privatnim pilanama cvjeta, državne firme rade smanjenim kapacitetom i polako propadaju.

Državna preduzeća su ispolitizovana, a privatnici posluju van zakonskih okvira i još više umnožavaju štetu, a povećavaju kapital.

Šumska mafija je jača od volje političara za efikasnom promjenom. Zato smo jedina zemlja na svijetu gdje je nemoguće ekonomski izračunati vrijednost šuma. Ne znamo koliki je udio drveta u bruto nacionalnom proizvodu, a političari govore da je drvo naše najveće blago.

Krajnje je vrijeme formirati šumsku policiju, nepodmitljive i hrabre inspektore i rukovodioce koji primjenjuju šumarsku praksu i nauku, a ne političke i mafijaške pritiske i prijetnje.

Zemlja koja ima dobre šume ima zdravu vodu. 

 

Nazlobrzi uživaju gledati kako šume nestaju u plamenoj buktinji. Nekada su požar u šumi izazivali samo oblaci sa svijetlim mačevima, po zakonima prirode, koje moramo poštovati. Ti oblaci sa sobom nose leteću vodu koja gasi vatru… Ali one nazlobne zakone kojima neko ima pravo da pali šume – nećemo poštovati, već kažnjavati.

 

Na prvom mjestu šteta šumama je pljačka, nelegalna sječa, prerada i izvoz drveta, poslovanje na granicama legalnosti šumskih gazdinstava i preduzeća i loše uređenih zakona, nefunkcionalne i nemoćne inspekcijske službe i dominantnog uticaja političkih i profiterskih interesa. Privilegiju pljačke imaju pojedinci koji u kratkom vremenu postaju bogataši.

Pljačkom šumskog bogatstva nastala je šumska mafija, čiji se članovi nalaze na jakim pozicijama u politici, policiji i pravosuđu. Problem pljačke šumskog bogatstva se utajava na relaciji tužilaštvo – pravosuđe, a neosnovan pritisak javnosti je na JPŠ "Šume RS". Šumska mafija radi na principu straha kojim začeplja sva usta, a nisu rijetki slučajevi ozbiljnih prijetnji i napada na pojedince koji štite šumu od šumokradica ili ih javno markiraju kao šumokradice.

 

Narod ćuti i guta strah. Samo se rijetki pojedinci zalete da stanu na put šumskoj mafiji, najčešće novinari, a nakon toga ih čeka brisani prostor, jer mafija ima državu, a novinara niko neće zaštititi. Ostaće sam, kao Robinzon Kruso na Ostrvu beznađa.  

 

Šumska mafija pod kontrolom drži veći broj privatnih pilana. Na prostoru Bosne i Hercegovine ima 1.800 pilana, a  1.200 radi nelegalno. Nelegalno sijeku šume i nelegalno je prerađuju, prodaju i izvoze, a država od toga nema onu dobit koju može da monopoliše.

 

Dodatna finansijska dobit je preraditi drvo u nekoj domaćoj fabrici koja pravi namještaj za izvoz, jer ako kubik trupaca košta 60 konvertibilnih maraka, cijena daske koja se dobije njegovom preradom iznosila bi 600 konvertibilnih maraka, a neki konačni proizvod u vidu namještaja vrijedio bi 1.200 konvertibilnih maraka.

 

Isprepleteni lanci interesa su se čvrsto uvezali i još uvijek otimaju ono što se oteti može, koristeći sva moguća pravna i bespravna sredstva, šumarsku inspekciju, policiju, šumarsku struku i nauku. Ako se to ne desi, narodu u Bosni i Hercegovini će žestoki momci, kojima ne smiješ reći da su mafija, ukrasti budućnost.

0 Comments

Још нема коментара

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.