Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

Stanovništvo

Najstariji zapis o broju stanovnika Čečave datira iz vremena podizanja prve crkve (1865). U to vrijeme Čečava ima 144 kuće i 1200 duša. Prema Prvom šematizmu pravoslavne srpske mitropolije Banjalučko-Bihaćke za 1901. godinu Čečava ima: domova 191, duša 1479, muških 782, ženskih 697, bračnih parova: a) složnih 262, b) divljih 2; rođenih 47, umrlih 34, vjenčanih 12. Godine 1933. u Čečavi je 311 kuća i 2129 duša. Prema popisu iz 1992. godine u Čečavi je bilo 691 domaćinstvo sa 2494 stanovnika. Od toga pravoslavnih 2457, katolika 27, musliman 1 i 59 izjašnjenih kao „ostali". Tri porodice katolika (Karaule, Ćosići i Kalemi) žive u Stupama.Većina mještana priča kako su im preci porijeklom Hercegovci ali su mahom svi došli iz okolnih krajeva. Malo ko nešto više zna o svojoj lozi. Doktor Milenko S. Filipović u navedenom zapisu piše: „Među današnjim stanovnicima Čečave susrele su se dve naseljeničke struje: Hercegovci i doseljenici iz susjednih planinskih krajeva na jugu i zapadu".Prema turskom popisu tešanjske nahije iz 1528—30. godine u više od pola sela nahije živjelo je filurcijsko vlaško stanovništvo. Čečava se navodi kao čisto vlaško selo koje je plaćalo samo filuriju. Vlasi iz ovog vremena su posebna skupina koju čine maglajski Vlasi i vlaška sela Trepča, Čečava, Bijelo Bučje i Brič. Zna se da je vlaški knez bio Antol sin Radivojev i da mu je sjedište bilo u selu Trepča. Primućur podređen trepčanskom knezu u Čečavi zvao se Olivir.

 

Naučnici smatraju da su maglajsko i usorsko područje naselili Vlasi iz Crne Gore i Hercegovine, uglavnom Banjani. Naseljavanje je bilo toliko veliko da je na maglajskom području 1489. godine bio donesen poseban Zakon o maglajskim vlasima. Sa maglajskog područja Vlasi se početkom 16. vijeka (1516. godine) naseljavaju na područje Usore, Male Usore i Vrbanje. U tom periodu najvjerovatnije je naseljena i Čečava.

Turci su utvrđene gradove Maglaj, Tešanj i Doboj osvojili 1476. godine i otada počinju da kolonizuju brojne skupine Vlaha stočara kako bi čuvali ovu strateški va-žnu oblast.Veliki austro-ugarski rat prouzrokovao je veliko pomjeranje stanovništva na cijelom usorskom području. Prilikom prodora Eugena Savojskog dolinom Bosne 1697. godine došlo je do masovnog kretanja Srba i Hrvata iz Bosne u područje između Save i Dunava. Postoje podaci da su tri godine ranije porušeni manastiri Stuplje i Liplje, a monasi se preselili u manastir Orahovica kod Slavonske Požege, 1691. g. Tamo su pronađene tri manastirske knjige iz manastira Stuplje i jedna iz manastira Liplje. Da li se tada odbjeglo stanovništvo kasnije vraćalo, teško je reći. Godine 1782-84. u cijeloj Bosni harala je crna kuga. Veliki pomor stanovništva zabilježen je na području Usore, gdje i danas postoje mjesta koja se zovu „kužna groblja". U Čečavi nema takvih lokaliteta, pa je moguće da u to vrijeme u Čečavi nije bilo stanovništva i da je ono počelo pristizati iz okolnih mjesta početkom 19. vijeka. Međutim, o naseljenosti Čečave u srednjem vijeku pouzdano govore tri srednjovjekovna groblja koja su pronađena na njenom području. Na lokalitetu zvanom Mramorje, pored puta za zaselak Brđani, prilikom izgradnje puta prije desetak godina, otkriven je ćirilični natpis u sedam redova na zaravnjenoj donjoj strani većeg amorfnog kamena. Arheolog Brane Belić je obišao ovaj lokalitet i utvrdio da se na njemu nalazi akropola od sedam sanduka, položenih kamenih ploča i amorfnog kamenja. Dešifrovan nat-pis na pronađenom kamenu glasi:

ASE LEŽI OBRAD RADOJEVIĆ UKOPA GA NJEGOV SIN MITOST

Natpis je u vrijeme iskopavanja bio izvanredno očuvan, ali je danas već znatno oštećen.Na lokalitetu zvanom Kamenje u Stanojevićima, na zaravnjenom platou otkrivena je humka i na njoj groblje sa stećcima. Nabrojano je 27 spomenika koje čine ploče, sanduci, možda 1-2 sljemenika i amorfno kamenje. Izvan humke oko platoa je savremeno groblje.Arheolog Brane Belić u Registru lokaliteta Zavičajnog muzeja u Doboju bilježi i lokalitet „Blagojevića kuće" uz lijevu obalu Ukrine na kome se nalaze ostaci srednjovjekovne nekropole: „Položaj je zaravan koju je u naše vrijeme poslije krčenja šuma zahvatila sjelina. Na nekropoli su ostali samo tri sljemenika oblika sanduka dok je desetak nestalo u klizanju tla. Sjelina je otkrila i više grobova pa su nađeni i neki drugi dragocjeni predmeti koji nisu sačuvani."Siguran dokaz da je Čečava bila naseljena početkom 19. vijeka je sačuvan nadgrobni spomenik u vidu kamenog krsta na groblju u Planama, koji potiče iz 1832. godine i podignut je Vukelić Luki sinu Vukašina. Vukelići su po predanju preci današnjih Perića. Zanimljivo je da se i Perići sahranjuju u istom dijelu groblja. Ovaj nadgrobni krst prenio sam sa groblja u Jelovcu u Zavičajni muzej u Doboju. Na groblju se nalazi još jedan krst sa natpisom koji još nije dešifrovan.Ovdje navodim gdje sve žive stanovnici sa nekim prezimenima koja postoje u Čečavi kako bi znatiželjni potomci mogli dalje istraživati svoje porodično stablo. Jedan od sigurnih znakova pripadnosti istoj lozi jeste ista krsna slava.

Stankovići: Osredci kod Kolašina, Ivanac kod Lud-brega, Janja kod Bijeljine, Lipik, Đunić (Lika), Zvornik, Donja Rača kod Srebrenice, Krupa na Uni, Vukosavlje, Brod na Savi, Novi Grad, Prijedor, Tominovci kod Kutjeva, Vrginmost, Ostrvica kod Ličkog Osika, Bos. Otoka (Krupa), Tuzla, Boljanić kod Gračanice. (Stankovići iz Čečave zovu se Špice, a ovo bratstvo postoji kod Pazara).

Stanojevići: Bović (Vrginmost), Banjica (Zvornik), Miloševac (Modriča), Biskuplje (Veliko Gradište), Burovac (Petrovac), Grahovo, Kostajnica (Doboj), Otišić (Lika), Cremušnica (Vrginmost), Mokra Njiva (Nikšić).

Majstorovići: Vukaševac (Blinjski kut), Melina (Banja Luka), Grobnik (Slunj), Čovac (Okučani), Eminovci (Sanski Most), Šeovica (Lipik), Bojinci, Dvorovi (Bijeljina), Udbine.

Krunići: Klepci (Čapljina), Staro Selo (Blinje), Sanski Most, Vlahovići (Ljubinje), Hadžići (Goražde), Radovci (Požega), Vrbaška (Gradiška).

Tomići: Vršani (Brčko), Prijedor, Drvar, Glavičica (Bijeljina), Vitkovci (Tešanj), Provalija (Šavnik), Srebrenica, Vrbljani (Ključ), Pešurići (Han-Pijesak), Kamenica, Previš (Šavnik), Dubrovska (Šavnik), Bjelajac (Mrkonjić-Grad), Bare (Mrkonjić-Grad), Paklenica (Novska), Prijedor.

Prodanovići: Kukuljevac (Lipik), Zrmanja, Grubišno Polje, Skenderovac (Lipik), Vrelo (Zrmanja), Gomljani (Trebinje), Poskovci (Požega), Vukovići (Vlasenica), Nadinić (Gacko), Šeovica (Lipik), Štrpci (Prnjavor).

Lazići: Mogrić (Gospić), Nova Gradiška, Slobinja (Kostajnica), Sloboština (Vilić Selo), Okučani, Ludberg, Koprivna (Sanski Most), Grahovo, Mogrić (Medak), Gradačac.

Savići: Požega, Ječmište (Čelebić), Bjelopolje (Korenica), Raštan (Mostar), Dazdarevo (Rača), Čajniče, Kućanci (Donji Miholjac), Bare (Zdenci), Bihać, Voćin, Ležimir (Čalma), Ključ, Vojnić, Donji Moljani (Slatina), Poleža (Žabljak), Žabari, Krekova (Nevesinje), Ciglenik (Kutjevo).

Perići: Donji Brodac (Bijeljina), Tobut (Zvornik), Priboj (Zvornik), Kupinovo, Tolići (Udbina), Hreljin (Ogulin), Brezovo Polje, Klanac (Generalnski Stol), Drvar, Melinjar (Udbina), Orahovo (Podgorica), Coge (Okučani), Gornje Dubrave (Stolovo), Podlapac, Meličinci (Kamenica), Donji Rakovac (Maglaj), Miljevac (Slunj), Brezik (Gradiška).

Tešići: Tešanj, Kukuljevac, Jasenica (Tuzla), Obudovac (Brčko).

Vasiljevići: Pedalj (Dvor na Uni), Bjelovar, Mostar, Bijela (Brčko).

Lukići: Banja Luka, Rača na Savi, Laminci (Gradiška), Pakrac, Zvornik, Srb, Srbobran, Rujnica (Cazin), Trnovac (Korenica), Rakovac (Novi Grad), Skugrić (Modriča).

Vasići: Rogatica, Čečavac (Požega), Petrovac.

Malići: Barilovići, Sr. Trnovo (Janja), Turić (Knin), Svinjar (Kostajnica)

Đukići: Vrlike (Knin), Čukuri (Glamoč), Grmuša (Bihać), Doljani (D. Lapac), Ritešić (Doboj), Gornji Ribnik (Ključ).

Đukanovići: Bjeloševac (Bijeljina), Sr. Trnovo (Zvornik), Priboj (Lopare), Nikšić.

Đekići: Štikada (Gračac), Kobaš, Jošavka (Banja Luka), Varaždin, Dubrava (Glamoč), Vitkovci (Tešanj), Glavica (Glamoč).

Vučići: Ludbreg, Žvarinci (Žabari), Mostar, Jagore (Banja Luka).

Gačići: Mlaka (Jasenovac), Bočac (Derventa), Svinjar (Kostajnica), Međeđa (Kozarska Dubica).

Dujići: Koprivna (Modriča), Krajina (Orahovica).

Gajići: Japoge (Lipik), Boljanić (Doboj), Ljubovija.

Savkovići: Bijeljina, Rosna (Sl. Požega), Draksenić (Kozarska Dubica).

Kovačevići: M. Dapčevica (Grub. Polje), Kričke (Lipik), Japoge (Lipik), Mala Peratovica (Grub. Polje), Brčko, Donja Slatina (Gradačac), Modrino Selo (Kistanje), Šeovica (Lipik), Radučić (Knin), Koleška (Nevesinje), Đukovac (Ludbreg), Štrpci (Uvac), Rogalji (Lipik), Javornik, Marijevići (Dvor), Kovačevac (N. Gradiška), Visuć (Udbina), Doljani (Daruvar), Demirovac (Kozarska Dubica), Novigrad (Odžak), Markušica (Vukovar), Žabljak, Duvno, Travnik, Vinkovci, Buna (Mostar), Gacko, Pričevići (Kamenica).
 

Dostojne pomena po svojoj brojnosti i ljudima po kojima će se pamtiti i spominjati svakako su porodice Stanković, Jotanović, Majstorović, Đukanović, Stanojević, Prodić i Savković.

0 Comments

Још нема коментара

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.