Šta znamo o naprednom sistemu video nadzora koji je uveden u Tesliću i drugim gradovima RS

Tekstovi iz serijala „Šta znamo o” predstavljaju pokušaj da se utvrdi koliko znamo o nekoj vijesti, događaju ili predanju; koliko je u njima sadržano pogrešnih navoda i zabluda, a koliko istine ili opipljivih činjenica. Ovi tekstovi su isključivo rezultat samostalnog istraživanja autora i ne odražavaju nužno stav portala.
Opština Teslić je krajem februara objavila da je zvanično pušten u rad novi sistem savremenog video nadzora u cilju „povećanja bezbjednosti građana, bezbjednosti saobraćaja, smanjenja broja prekršaja javnog reda i mira i broja krivičnih djela“. Ovim naprednim sistemom je pokriveno osam lokacija u gradu, sa ukupno 14 kamera, opremljinih naprednim funkcijama za nadzor, a možda, i za biometrijsku obradu lica.
U datoj objavi se navodi da je projekat realizovan u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i CJB Doboj, koji su nadležni za održavanje i praćenje javne bezbjednosti putem uvedenog sistema, i da je projekat građane Teslića stajao oko 40.000 KM, što uključuje i godišnju pretplatu u iznosu od 5.000 KM na ime obezbjeđivanja podatkovne veze prema centralnoj tački u Policijskoj stanici. Načelnik opštine Milan Miličević je tom prilikom istakao da će video nadzor, koji pokriva nekoliko ključnih tačaka u urbanoj zoni, preventivno djelovati i u cilju suzbijanja uništavanja javnih dobara i imovine – dječijih igrališta, klupa, kanti za smeće, autobuskih stajališta, javnih površina i zajedničke imovine o kojoj pojedinci često ne vode računa.
Te tačke od sada su pokrivene kamerama tako da će svako ko bude uništavao ono što je vlasništvo svih građana, brzo biti identifikovan i procesuiran jer se radi o veoma naprednoj tehnologiji koja ima mogućnost prepoznavanja lica, očitavanja registarskih oznaka i noćnog snimanja.
– dodao je Miličević
Slobodan Radinković, načelnik PU Doboj, je iznio podatak da je u četiri mjeseca, koliko je trajalo testiranje ovog sitema, zabilježeno gotovo 1100 prekšaja koji se odnose na vožnju neregistrovanih vozila, što smatra velikim brojem i velikom neodgovornošću građana.
Nadam se da će i u narednom periodu, a za šta imamo i uvjerenje od strane čelnika opštine Teslić, ovaj sistem biti dodatno proširen i unaprijeđen.
– istakao je Radinković
Javne površine koje su pokrivene video nadzorom u Tesliću su ulaz u grad (Margita) – dvije kamere, kružni tok (Barić) – dvije kamere, kružni tok (centar grada) – četiri kamere, gradski park – jedna kamera, gradski trg – dvije kamere, novoizgrađeno dječije igralište kod OŠ „Petar Petrović Njegoš“ – jedna kamera, kod krila na Banji Vrućici – jedna kamera i jedna kamera na raskrsnici kod kuće Mamića.
Šta je sporno
Dok je klasični video nadzor zasnovan na pasivnom snimanju i skladišćenju video materijala sa bezbjednosnih kamera na lokalnim serverima ograničeno vrijeme, bez obrade podataka i uglavnom služi da se rasvijetle događaji neposredno nakon incidenata pregledom snimaka, napredni sistemi video nadzora vrše prepoznavanje i analizu ljudi, objekata i događaja sofisticiranom opremom i alatima prikupljajući i obrađujući velike količine podataka. Važno je znati da tehnologija koja omogućava ovakav nadzor sama po sebi nije opasna, ali način na koji je koristimo nosi sa sobom određene rizike koji mogu uticati na privatnost, bezbjednost i slobodu ljudi.

Kada je riječ o novom sistemu video nadzora u Tesliću, a imajući u vidu da je isti prethodno uveden u veliki broj gradova RS, zabrinjava činjenica da još uvijek nema jasnih i preciznih informacija o kakvim sistemima i tehnologijama je riječ, kako će se koristiti i u kojim zakonskim okvirima. Pretražujući internet moguće je pronaći tek poneku vijest emitovanu tokom zvaničnih puštanja u rad, a iz nepotpunih i često oprečnih izjava datih tom prilikom, nije moguće dobiti odgovore na ova važna pitanja.
Šta kaže MUP
Iz MUP-a navode da se „projektom savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija i rešenja uspostavlja koncept Siguran grad (Safe City) koji je u zemljama Evrope i sveta odavno uspostavljen”. U katalogu kineskog proizvođača Dahua koji je sačinila njihova evropska podružnica, a čija oprema je implementirna u Tesliću, proizvod pod nazivom Safe City predstavlja integrisan i sveobuhvatan sistem visokotehnološkog nadzora sa biometrijskom obradom lica.

Kako bih saznao više detalja, uputio sam nekoliko pitanja MUP-u, odnosno Policijskoj upravi Doboj. U odgovoru, PU Doboj navodi da MUP ne vrši obradu biometrijskih podataka putem javnog video-nadzora, već nadzor i snimanje javnih mjesta.
Obrada biometrijskih podataka podrazumijeva, između ostalog, automatsko prepoznavanje lica (engl. face recognition). Zakonima u BiH nije predviđena biometrijska obrada podataka koristeći podatke iz sistema video-nadzora, tako da kamere koje se koriste za snimanje i nadzor javnog mjesta nemaju tu tehničku karakteristiku.
– stoji u odgovoru MUP-a
Takođe, na pitanje da li je vršena kakva Procjena uticaja, poput one u Srbiji, MUP ponavlja da ne vrši obradu biometrijskih podataka korišćenjem sistema video-nadzora, te s toga nije rađena takva procjena, te da ne raspolažu sa informacijom da li je neka druga nadležna institucija u BiH vršila ovakvu procjenu.
Nadalje, u odgovoru stoji i da je sva oprema koju koristi MUP, pa tako i oprema kineskih proizvođača, odobrena za korišćenje u EU i da se sigurnost opreme bilo kojeg proizvođača se procjenjuje na osnovu regulativa EU.
Što se tiče sigurnosti, u odgovoru MUP tvrdi da pristup sistemu za snimanje i nadzor javnih mjesta vrše samo ovlaštena službena lica MUP-a, dok administraciju i održavanje službenici po liniji rada Uprave za informaciono-komunikacione tehnologije, MUP-a.
Svi korisnički nalozi za pristup sistemu su jedinstveni i sistem bilježi svaki pojedinačni pristup, dok svaki korisnik vodi evidenciju razloga pristupa. Osim neposredno nadređenih lica, kontrolu zakonitosti upotrebe sistema vrši Služba za zaštitu integriteta i zakonitosti u radu. Snimci javnog video-nadzora se čuvaju 30 dana, a serveri se nalaze u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova, u skladu sa Zakonom o policiji i untrašnjim poslovima, Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Sporazumima o saradnji između lokalnih zajednica i Ministarstva.
– zaključuje MUP
Ako ne postoji zakonski osnov za korišćenje sistema biometrijskog nadzora i ako MUP vrši nadzor isključivo iz domena klasičnog video nadzora, da li su onda pojedini navodi zvaničnika i medija netačni?
Šta kaže Miličević
S obzirom da je prilikom zvaničnog puštanja u rad, načelnik Miličević izjavio da kamere imaju mogućnost prepoznavanje lica, uputio sam mu nekoliko pitanja kakao bih saznao na osnovu čega je Opština odlučila da bude učesnik u nezakonitom projektu, da li su vršili bilo kakvu procjenu rizika ili opravdanosti uvođenja takvog sistema, i šta su preduzeli kako bi osigurali bezbjednost građana.
U kratkom odgovoru Miličević ignoriše odgovornost i navodi da je sve tehničke karakteristike kao i zakonsku regulativu vezano za sistem video nadzora u Tesliću, uključujući i projektnu dokumentaciju, kao i u drugim gradovima RS, vodilo i odobrilo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.
Šta kažu mediji
Mediji navode i da MUP RS nikada nije odgovorio na pitanje portala Capital koja je namjena sistema video nadzora i koji je cilj snimanja, te da poslije protesta 2018. godine, organizovanih nakon ubistva 21-godinšnjeg Davida Dragičevića, krenuo nadzor Banjalučana „kamerama sposobnim da u sekundi snime lice i povežu ga s podacima MUP-a, pa čak i onim koje prikuplja sa društvenih mreža“. [1] Svojevremeno, sumnju u stvarne ciljeve uvođenja naprednih sistema nadzora u Banjaluci, iznosio je i Draško Stanivuković.
Oni koji su u Federaciji tražili više podataka od nadležnih, dobijali su odgovore da uspostava videonadzora podliježe odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka, čime su izbjegavali dati bilo kakve odgovore.
Pojedini mediji iznose sumnjaju da je isti sistem već zloupotrebljavan u Srbiji, da još uvijek nije donesen Zakon koji bi regulisao ovu oblast, a dobio je i negativno mišljenje Povjerenika [2]. Takođe, fondacija Share traži od MUP-a da do daljnjeg obustavi uvođenje sistema pametnog nadzora u Srbiji. [3] U Italiji je od 2019. godine na snazi zakon koji zabranjuje uvođenje biometrijskog nadzora u javnom prostoru [4], a polemike vezane za njegovu primjenu se vode širom zapadnih demokratija.
Pretragom termina Safe City pronalazim da je rješenje pod tim nazivom uvedeno u državama sa upitnim demoĸratijama i represivnim oblicima vlasti, popur Kine, Rusije, Paĸistana, Indije i Bangladeša. Nedavni slučajevi iz Moskve, kada su demonstranti u toku antiratnih demonstracija biometrijski prepoznavani a zatim hapšeni na kućnim pragovima, pokazuje kolika moć i opasnost leži u takvim sistemima. Kineski režim ovakvu i sličnu opremu koristi za apsolutnu kontrolu građana. Onu za prepoznavanje emocija koriste u kontroli zatočenih Ujgura, muslimanske nacionalne manjine.
Oni koji kontrolišu podatke kontrolišu budućnost ne samo čovječanstva, već i budućnost samog života. Zašto su podaci toliko važni? Zato što smo došli do tačke u kojoj možemo hakovati ne samo kompjutere – možemo hakovati ljudska bića i druge organizme.
– Juval Harari, ugledni istoričar i filozof
Još 2018. godine, prilikom prvih nabavki, pojedini portali i novinari su iznosili ozbiljne optužbe na račun MUP-a. Sporno je sve, od opreme, kompanija koje su dobijale posao a osnovane su pred samo raspisivanje tendera, zakonske regulative, koncepta javno-privatno, bezbjednosnih rizika i mnogih drugih čimbenika. [5] Nema podataka da je bilo kakva istraga pokrenuta na osnovu ovih pisanja.
Šta kaže Dahua
Kako bih više saznao o implementiranoj tehnologiji i funkcijama koje pruža, uputio sam pitanje Dahua Technology BiH. U odgovoru Ognjen Ristić, menadžer za BiH, tvrdi da prema njegovim saznanjima, a to je ujedno i, kako kaže, zvanični stav kompanije Dahua Technology , MUP RS do sada, ni u jednom od projekata nije koristio/kupovao kamere za prepoznavanje lica, kao ni kamere za prepoznavanje emocija.
Što se tiče tehničkih mogućnosti kamera koje su instalirane u Tesliću, ja nisam upućen u svaki projekat do detalja ali u većini slučajeva/projekata sigurnih gradova, se koriste kamere za prepoznavanje tablica (ANPR kamere) kao i kamere za nadzor grada.
– odgovara Ristić
Kamere za automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPR), koje pominje Ristić, su kamere koje čitaju i digitaliziraju registarske tablice vozila u realnom vremenu. Ove sveobuhvatne kamere mogu same obaviti cijeli proces detekcije/snimanja/procesa/prenosa, bez servera ili okidača, šaljući kompaktne digitalne podatke umjesto teških video zapisa/slika. Dahua u brošurama navodi da pored registarske oznake, njihovo ANPR rješenje prepoznaje marku automobila, boju, izuzimaju lice vozača, vrši detekciju korišćenja telefona i vezanja pojasa. [6]
Međutim, ovo nisu jedine kamere postavljene u Tesliću i drugim gradovima obuhvaćenim projektom Siguran grad. Na trgovima su instalirane kamere sa naprednim funkcijama za biometrijsko prepoznavanje lica i čitanje osjećaja.
Američka agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture upozorila je na niz sigurnosnih propusta u kontroleru pristupa za prepoznavanje lica kineskog proizvođača Dahua, nakon čega je država zabranila prodaju opreme ovog proizvođača jer predstavlja „neprihvatljiv rizik” za američku nacionalnu sigurnost. Britanija je krajem prošle godine zabranila upotrebu opreme ovog proizvođača u Javnoj upravi, a sve češće, takvi zahtjevi se mogu čuti i unutar EU, dok se poslovanje kompanije i dalje odvija neometano.
Šta smo na kraju zaključili
Ništa. Ili gotovo ništa. Radi se o najnaprednijim sistemima današnjice čija funkcija bukvalno zavisi od toga koje dugme će krajnji korisnik pritisnuti.
Oded Galor u knjizi Putovanje čovječanstva, slikovito i sa mnogo primjera, svjedoči kako nam je ubrzan tehnološki razvoj ostavnjao sve manje vremena za pravilne procjene i prilagodbe na novo, i cijenu kojom smo to plaćali. Tu dolazimo i do nas – u vrijeme kada je interes javnosti bio usmjeren na mjere za suzbijanje korona virusa i širenje 5g mreže, a na društvenim mrežama se vodila ozbiljna polemika čak i oko bijelih tragova iza aviona, nečujno i ispod radara, gotovo šezdeset gradova u Republici Srpskoj je pokriveno nadzornim sistemima koji potencijalno imaju moć da oblikuju našu budućnost više nego svi izumi i ratovi u prošlosti. Čak i ako sve naše sumnje i strahove ostavimo po strani uvjereni u dobre namjere i da će se napredni video nadzor koristiti isključivo u skladu sa osnovnim pravima pojedinaca i u okvirima postojećih zakona, potrebno je osigurati da u nekoliko narednih godina isti ne postane oružje upereno protiv građana.
[1] https://www.zurnal.info/clanak/za-kamere-i-spijunsku-opremu-zlu-ne-trebalo-potroseno-250.000-km/25651 (pristup 26.02.2023.)
[2] https://praksa.poverenik.rs/predmet/detalji/FB967E2A-AE57-4B2C-8F11-D2739FD85A9B (pristup 26.02.2023.)
[3] https://www.sharefoundation.info/sr/mup-do-daljeg-da-obustavi-uvodenje-sistema-za-pametan-video-nadzor/ (pristup 26.02.2023.)
[4] https://www.wired.it/article/riconoscimento-facciale-lecce-garante-privacy/ (pristup 26.02.2023.)
[5] http://slobodanvaskovic.blogspot.com/2018/02/kamere-i-radari-za-mup-rsdrska-velika.html (pristup 26.02.2023.)
[6] Dahua katalog https://cecava.org/wp-content/uploads/2023/03/1410Final_Catalog_Dahua-Safe-City.pdf
0 Komentara