Koje su opasnosti pretjerane upotrebe društvenih mreža?

Kolumne na našem portalu predstavljaju autorske članke ili eseje koji nude mišljenja, ideje ili analize o određenoj temi.
Autori u njima pišu o širokom spektru tema, uključujući politiku, tehnologiju, istoriju, kulturu, umjetnost, zdravlje i mnoge druge. Svaki članak nudi jedinstveni pogled na temu, sa ciljem da potakne čitaoca da razmisli dublje o određenom pitanju.
Ukratko, ova sekcija je mjesto gdje se autori mogu izraziti, a čitaoci mogu dobiti uvid u različite perspektive o temama koje su im bitne. Želiš biti autor? Javi nam se putem e-pošte ili na Fejsbuku.

Možete li zamisliti jedan svoj dan bez pametnih uredjaja i društvenih mreža?
Kako bi izgledao?
Šta biste radili?
Kako biste se osjećali?
Kako se sada osjećate dok samo promišljate o ovim pitanjima?

Zavisnost od društvenih mreža je reativno nov, ali i sve više prisutan problem današnjice. S obzirom na to da većina ljudi danas ima aktivne profile na minimalno jednoj, a najčešće na više društvenih mreža očekivana je pojava i navedene problematike, kao i sve veći uticaj na psihičko zdravlje čovjeka.
Naravno da društvene mreže imaju i svoje prednosti, ali danas govorimo o potencijalnim opasnostima.

Koje su opasnosti društvenih mreža po mentalno zdravlje?

Društvene mreže često donose instant dopamin i zadovoljstvo na koje se lako “navučemo” i koje može postati nezdrava navika koja ometa naše svakodnevne aktivnosti i u negativnom smislu utiče na kvalitet našeg života.
Svaki lajk, komentar, share, pregled, novi pratilac… može iznova i iznova pokretati reakciju lučenja dopamina za kojim onda neprekidno žudimo i upadamo u krug zavisnosti. Potpuno isti obrazac lučenja dopamina se uočava i kod drugih oblika zavisnosti, od kocke, korištenja psihoaktivnih supstanci i sl.
Problem je u tome što naš mozak nije navikao da dobija toliku količinu dopamina u tako kratkom vremenskom periodu i tolikom brzinom, to je za nas potpuno neprirodno lučenje dopamina. Mozak biva preplavljen dopaminom i želi taj doživljaj iznova i iznova, sjetite se kako satima besciljno listate društvene mreže ne znajući zašto to tačno radite ili šta je prva stvar koju uradite ujutru čim otvorite oči.

Svjedoci smo toga da je sadržaj na internetu sve kraći, posebno sa porastom popularnosti tik-toka. Učimo da lako, bez muke, odmah i jednim klikom dolazimo do informacija, a često i izvora zadovoljstva. Medjutim u realnom životu stvari često ne funkcionišu na taj način te naučeni na takav obrzac ponašanja možemo lako gubiti strpljenje i koncentraciju kada nešto ne možemo saznati, postići, uraditi ili dobiti sada i odmah te samim tim naša tolerancija na frustraciju biva sve niža.
Svaki napor da bi se postiglo zadovoljstvo i ispunjenost te pokrenulo prirodno lučenje dopamina može se činiti kao dug, naporan i težak proces jer ne dolazi onako kako smo navikli, na jedan klik. To nas lako udaljava od smislenog i ispunjenog življenja.

Dalje, ukoliko ne dobijemo očekivani broj lajkova to može uticati na naše samopouzdanje, na sliku koju imamo o sebi, može pokrenuti različita propitivanja, samoosudjivanja, te dovesti do pojave problema sa mentalnim zdravljem poput anksioznosti i depresivnost.

Možemo stalno biti u strahu da ćemo propustiti neku važnu informaciju, obavještenje, prepisku u nekoj grupi te se stvara pritisak da smo stalno prisutni i dostpuni. Da odmah reagujemo na svaku notifikaciju i da iznova i iznova budemo u toku sa novonastalim sadržajima.

Na većini društvenih mreža se ljudi predstavljaju u najboljem svjetlu te smo konstantno izloženi “savršenim” životima drugih ljudi što može stvoriti nerealna očekivanja i nezadovoljstvo sopstvenim životom. Sve to opet dalje može uticati na pojavu ili produbljivanje postojećih problema sa mentalnim zdravljem.

Ponekad drustvene mreže služe i kao vid bijega od realnosti koja često može biti neprijatna, bolna i teška. Da bismo izbjegli da osjećamo neprijatne emocije možemo jednim klikom otići u “ljepši” virtuelni svijet. Možemo prevariti svoj um, dajući mu instant doze zadovoljsta i ugode, da je sada sve ok. Problem je što se u tom slučaju neprijatna emocionalna iskustva ne obradjuju nego se potiskuju i vremenom postanu još izraženija.

Danas su nažalost društvene mreže pogodno tlo za online zlostavljanje (cyberbullying) što svakako može ozbiljno uticati na mentalno zdravlje žrtava.

Korišćenje društvenih mreža u velikim količinama može dovesti do poteškoća sa ogranizacijom dana, gubitka vremena, nedostatka produktivnosti, teškoćama sa završavanjem svakidnevnih radnih i privatnih obaveza, izolacije od stvarnog svijeta, problema sa spavanjem…

Važno je govoriti o potencijalnim opasnostima prekomjerne upotrebe društvenih mreža kako bismo na vrijeme prepoznali negativan uticaj i zaštitili svoje mentalno zdravlje.

Ukoliko smatrate da pretjerano korisite društvene mreže te da to ima negativan uticaj na vaše mentalno zdravlje i život, pomoć i podršku možete pronaći u psihoterapiji.