O Gorice, ti prokleta si

Pjesma O Gorizia tu sei maledetta (O Gorice, ti prokleta si) je antiratna pjesma koju je napisao italijanski pjesnik i pisac Luiđi Kapeleti tokom Prvog svjetskog rata. Pjesma je postala popularna među italijanskim vojnicima tokom rata, a kasnije je postala simbol italijanskog antiratnog pokreta.
Pjesma govori o italijanskim vojnicima koji su poslati na front u Goricu, grad na sjeveroistoku Italije koji se nalazio na granici sa tadašnjom Austrougarskom. Tekst pjesme opisuje bolno iskustvo s kojim su se vojnici suočili kada su poslati u rat. Pjesma takođe kritikuje vojne vođe i vojni sistem uopšteno, odražavajući široko rasprostranjeno nezadovoljstvo među vojnicima i civilima u Italiji tokom rata.
O Gorizia tu sei maledetta La mattina del cinque d'agosto si muovevan le truppe italiane per Gorizia, le terre lontane e dolente ognun si partì Sotto l'acqua che cadeva al rovescio grandinavan le palle nemiche su quei monti, colline e gran valli si moriva dicendo così: O Gorizia tu sei maledetta per ogni cuore che sente coscienza dolorosa ci fu la partenza e il ritorno per molti non fu O vigliacchi signori ufficiali che ve ne state con le mogli sui letti di lana schernitori di noi carne umana questa guerra ci insegna a punir Voi chiamate il campo d'onore questa terra di là dei confini Qui si muore gridando assassini maledetti sarete un dì Cara moglie che tu non mi senti raccomando ai compagni vicini di tenermi da conto i bambini che io muoio col suo nome nel cuor O Gorizia tu sei maledetta per ogni cuore che sente coscienza dolorosa ci fu la partenza e il ritorno per molti non fu.
O Gorice, ti prokleta si U jutro petog avgusta talijanske trupe su se kretale prema Gorici, dalekim zemljama i bolno su svi otišli Pod kišom koja se sručivala neprijateljske đule su pljuštale po tim planinama, brežuljcima i dolinama umiralo se uz ove riječi: O Gorice ti si prokleta za svako srce koje ima svijest bolan je bio odlazak i povratka za mnoge neće biti O kukavički gospodo časnici koji sjedite sa svojim ženama na svilenim krevetima rugate se nama, ljudskom mesu ovaj nas je rat naučio da kaznimo Zovete ga poljem časti ovaj kraj iza granice Ovdje se umire vrišteći ubojice jednog dana bićete prokleti Draga ženo, koja me ne čuješ molim drugare pored mene da brinu o mojoj djeci ja umirem sa njihovim imenom u srcu O Gorice ti si prokleta za svako srce koje ima svijest bolan je bio odlazak i povratka za mnoge neće biti.
Tokom Prvog svjetskog rata, Srbija je bila jedna od zaraćenih strana u sukobu, a srpske trupe su se borile na strani Antante, zajedno sa Francuskom, Velikom Britanijom, Rusijom, Italijom i drugim saveznicima. Srpske trupe su se borile protiv Centralnih sila, koje su predvodili Njemačka, Austrougarska i Osmansko carstvo. Na frontu u Gorici, srpske trupe su se borile protiv austrougarske vojske, koja je bila dio Centralnih sila.
U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina je bila dio Austrougarske monarhije, pa su vojnici iz Bosne učestvovali u borbama kao pripadnici austrougarske vojske. Mnogi su tako učestvovali u borbama na frontu u Gorici, zajedno sa vojnicima iz drugih dijelova austrougarske vojske. Srbi iz Bosne međutim nisu dobrovoljno stupali u redove austrougarske vojske i često su pribjegavali na drugu stranu, ali bilo je i slučajeva kada su morali pucati jedni na druge. Takav slučaj je bio i na frontu u Gorici. O učesnicima Prvog svjetskog rata iz Čečave se vrlo malo zna, a gotovo jedini pisani trag je, u svojoj knjizi, ostavio Branko Perić.
Kolumne na našem portalu predstavljaju autorske članke ili eseje koji nude mišljenja, ideje ili analize o određenoj temi.
Autori u njima pišu o širokom spektru tema, uključujući politiku, tehnologiju, istoriju, kulturu, umjetnost, zdravlje i mnoge druge. Svaki članak nudi jedinstveni pogled na temu, sa ciljem da potakne čitaoca da razmisli dublje o određenom pitanju.
Ukratko, ova sekcija je mjesto gdje se autori mogu izraziti, a čitaoci mogu dobiti uvid u različite perspektive o temama koje su im bitne. Želiš biti autor? Javi nam se putem e-pošte ili na Fejsbuku.
0 Komentara