Prvi poznati predak bio je Risto Majstorović. U Čečavu je došao kao šumar, vjerovatno 1880. godine. Živio je u šumarskoj kući koja se nalazila na kasnijem posjedu Vase Petkovića, a danas kućište Boška i Mile Tomića. Oženio se sestrom popa Jevrema – Milkom Stanković. U toj kući rodio im se sin Mika.
U Savkovićima danas ima oko četrdeset domaćinstava. Priča se da su u Čečavu došli iz Liplja i da su porijeklom iz Hercegovine. Pavle Savković tvrdi da postoje dvije loze Savkovića i da jedna vodi porijeklo iz Danilovgrada. Pošto svi slave Đurđevdan moralo bi se raditi o istoj lozi.
Potomci Stanojevića pamte predanje po kome su Stanojevići u Čečavu došli iz okoline Dervente. Prezime nose po doseljeniku Stanoju. U okolini Dervente nema Stanojevića, pa su vjerovatno ranije nosili drugo prezime.
Prodići su jedna od brojnijih čečavskih porodica. Po predanju porijeklom su iz Crne Gore. Sveto Prodić, najstariji potomak Prodića danas, pamti priču predaka prema kojoj su Prodići živjeli negdje na području Šnjegotine, pa su došli u sukob sa Turcima koji su im u znak odmazde pripremali pokolj za Božić. Saznavši za Turske namjere trojica braće Prodića organizovano krenu u seobu i dođu u Čečavu na mjesto Poljci (Raskršće u Stanojevićima). Jedan od braće se tu zadrži sa porodicom, drugi ode u Vitkovce, a treći u Pojezinu kod Dervente.
Jotanovići spadaju među najmnogobrojnije porodice u Čečavi. Prema predanju, vode porijeklo iz Crne Gore, odakle su prvo došli u Hercegovinu (okolina Trebinja, Bileće i Nevesinja), a poslije, pred najezdom Turaka, krenuli na sjever. Do dolaska na ove prostore prezivali su se Jokanovići i slovo u prezimenu promijenili su da bi pred Turcima sakrili svoje pravo porijeklo. Sasvim jesigurno da je prezime Jotanovići veoma rijetko, pa je ovakvo predanje logično.
Stankovići su jedina porodica o čijem porijeklu postoji pisani trag od dolaska u Čečavu. Sveštenik Stojan (Đorđe) Stanković sačinio je Ljetopis parohije Čečavske, čiji originalni primjerak čuva Dejan Pejičić. Ljetopis je po svoj prilici zasnovan na sličnim pisanim izvorima prethodnika svešteničke loze Stankovića. Znalački pisan, Ljetopis sadrži mnoštvo dragocjenih podataka o razvoju sela i životu njihovih žitelja.