Volonteri teslićkog Saveza udruženja boraca NOR-a uredili su krajem decembra tri partizanska groblja na području Teslića. U sklopu akcije uređeno je i partizansko groblje u Čečavi. Akcija je obuhvatala krčenje korova i obnovu natpisa na spomenicima i nadgrobnim pločama.
Danas je u Boljaniću obilježeno 78 godina od spasavanja savezničkih avijatičara i drugog vojnog i civilnog osoblja sa aerodroma u Boljaniću potpomognutog JVuO a u sklopu najveće operacije spasavanja oborenih savezničkih vazduhoplovaca ikada, pod nazivom ”Halijard – vazdušni most”.
Na svečano upriličenoj ceremoniji su, bez izuzetka i po već tradicionalnom običaju, o istoriji govorili političari.
Ali hajde da vidimo šta se tačno dogodilo, gdje smo bili i kakvu ulogu smo imali mi sa ovih naših prostora u vrijeme Halijarda.
U aprilu ove godine navršilo se 80 godina od četničkog puča u Čečavi, događaja koji je obilježio početak bratoubilaštva koje će borbu protiv okupatora staviti u drugi plan i u godinama rata odnijeti mnogo života, razoriti selo i stvoriti duboke podjele među mještanima koje sežu sve do današnjih dana.
Dizanje ustanka u Čečavi 1941. godine, prema svjedočenju učesnika, išlo je dosta teško. Kao prvi ustanici navode se Novak Prodić, Vaso Goričanac, Bogdan Antić, Milan Cvijić i Slavko Tomić. Ova grupa Čečavaca pridružila se grupi naoružanih ljudi iz Pribinića koje su predvodili Uroš Buštrumić, Teodor Arsenić i Đorđe Miladić i formirala logor u zaseoku Cvijići. Sa još dvije grupe naoružanih ustanika (teslićka i banjalučka) odlučeno je da se narod Čečave i okolnih sela sazove na skup na kome će se pozvati na ustanak. Skup je zakazan za 20. avgust na Lučicama. Vođe ustaničkih grupa nisu uspjele organizovati okupljeni narod. Insistiranje na dogovoru o organizaciji i preduzimanju oružanih napada završilo se rasulom.