Koliko brzo nestajemo
Na području tri mjesne zajednice, Čečave, Ukrinice i Rastuše, u periodu od 1988. godine do 2012. godine rođeno 262 djece, dok je u istom periodu broj umrlih iznosio 858.
Istorija i etnografija
Od para opanaka do svjetske slave
Kulturno-umjetničko društvo „Dušan Stanković“ je osnovano 1951. godine, da bi, vjeruje se, osamdesetih godina prošloga vijeka prestalo sa radom. Trebalo je proći više od tri decenije kako bi bio obnovljen njegov rad, a ta čast je pripala Nataši Stojanović- Mastilović.
Dušan Maletić – Učitelj u Čečavi
Rodio se u Sremskim Karlovcima gde je svršio nižu gimnaziju. Po svršenoj učiteljskoj školi bio je, jedno vreme, učitelj srpske škole u Čečavi, kod Tešnja, zatim u Čađavici, kod Bosanskog Novog. Ova srpska škola nije imala potreban novac za izdržavanje ali je u Čečevi, u to doba, bio sveštenik nadaleko čuveni u Krajini srpski nacionalni radnik Jevrem Stanković.
Za proizvode prodate zadruzi Čečavljani dobili 65 miliona dinara (1954.)
U teslićkom srezu vode se često razgovori o zadrugarstvu i njegovim perspektivama. Sadašnje stanje u zadrugama, poljoprivreda i njen razvitak – to su predmeti mnogobrojnih diskusiju u selima tehničkog sreza.
U Čečavi se odžava prosvjetno-domaćički tečaj (1952)
Časopis Zadrugar br. 168 – Sarajevo – 15.03.1952.
Sreski savez zemljoradničkih zadruga u Tesliću uz pomoć sekcije žena zadrugarki i Sreskog odbora AFŽ organizovao je prosvjetno-domaćički tečaj u Čečavi. Tečaj je vrlo dobro organizovan i redovno ga pohađa 35 žena iz sela Čečave i Rastuše.
Jedna lepa narodna proslava u selu Čečavi (1932)
Tešanj 19 sept. 1932. U selu Čečavi juče je obavljena jedna lepa i impozantna narodna proslava. Čečava ima već punih 50 godina srpsku osnovnu školu koja je kroz svoje učionice provela vrlo veliki broj đaka i širila pismenost u mestu i celoj okolini. Okupatorske vlasti često puta su njihovu školu zatvarale i onda je seljak Jovan Jotanović, koji sad ima preko 70 godina, prikupljao đake i pod hrastom ih učio pisanju i čitanju.
Stradali vojnici iz Čečave u austrougarskoj vojsci 1914-1918.
Nekoliko stranica knjige ”Stradali vojnici tešanjskog kotara u austrougarskoj vojsci (1914-1918.)” autora Mensura i Age Mujkanovića
Kosovski simboli stare srpske nošnje u naseljima Pribinića i Čečave
U pojedinim krajevima našeg naroda još se i danas očuvala stara srpska narodna nošnja, koja za folklor i etnografiju ima naročiti značaj i vrednost.
Pored najstarije srpske narodne nošnje, koja se sačuvala u pojedinim mestima u Južnoj Srbiji i potiče upravo iz Dušanovog doba zatim stare živopisne nacionalne nošnje u Crnoj Gori, možemo naći i u nekim krajevima Bosne.
Tako se starinska srpska nošnja očuvala delimično u planinskim krajevima oko Ozrena, a poglavito u planinskim naseljima pitomog sela Pribinića i Čečave, koja se nalaze na domaku našeg srednjevekovnog manastira Liplja.