KUD ”Dušan Stanković” prvi put u Crnoj gori predstavlja igre čečavskog kraja
Država za državom, festival za festivalom – dođe red i na Crnogorce da upoznaju Čečavce i Dušanove igrače.
Država za državom, festival za festivalom – dođe red i na Crnogorce da upoznaju Čečavce i Dušanove igrače.
Kulturno-umjetničko društvo „Dušan Stanković“ je osnovano 1951. godine, da bi, vjeruje se, osamdesetih godina prošloga vijeka prestalo sa radom. Trebalo je proći više od tri decenije kako bi bio obnovljen njegov rad, a ta čast je pripala Nataši Stojanović- Mastilović.
U nedjelju je, u organizaciji KUD-a „Dušan Stanković“, održan treći po redu Godišnji koncert. Na ovoj manifestaciji je pored domaćina učestvovalo još 16 kulturno-umjetničkih društava iz svih krajeva Republike Srpske. Oko 500 folkloraša zaigralo je zajdničko veliko kolo u centru Čečave, a nakon toga su se društva smjenjivala na bini predstavljajući svoje koreografije. Nakon nastupa priređen je ručak za sve učesnike i donatore, a gosti i domaćini su se družili uz muziku uživo do večernjih časova.
Juče je u Čečavi održan drugi godišnji koncert folklora u organizaciji KUD-a „Dušan Stanković“. Na koncertu je učestvovalo 400 folkloraša iz raznih krajeva Republike Srpske. Pored domaćina na koncertu je učestvovalo još 13 kulturno-umjetničkih društava i to: SKUD „Vojvoda Mando“ Ravno Polje, KUD „Mladost“ CO Stapari, ŠF „Ćukali“ Srbac, SPKD „Prosvjeta“ Teslić, KUD „Naši običaji“ Teslić, KUD „Brio Rudar“ Maslovare…
Sa nastupa u Maslovarama 25.06.2017.
Dio KUD-a „Dušan Stanković“ Čečava učestovao je u fotografisanju za naš sajt. Glavna tema i motiv, bili su narodni običaji i tradicija sa prostora čečavskog kraja.
Crkva i škola u Čečavi duhovno je ishodište kulturnog života i rada. Sveštenici i učitelji okupljaju napredne i talentovane ljude, učeći ih stvaralaštvu i kulturnim dostignućima razvijenijih srpskih sredina. Sveštenička porodica Stanković imala je razvijene veze sa kulturnim institucijama Srba u Vojvodini, pa su otuda u Čečavu stizale knjige, časopisi i novine. Nove ideje nisu stizale samo sa knjigama – donosili su ih i učitelji „prečani“ i Čečavci koji su se tamo školovali. Nikada odnosi Srba iz Bosne sa Srbima u Vojvodini u kulturnom pogledu nisu bili tako razvijeni i plodonosni kao poslije Prvog svjetskog rata. Oni su najsnažnije uticali na razvoj srpskog nacionalnog bića u Bosni i razvoj kulture srpskog naroda.