Pedesetak posjetilaca prvog radnog dana Rastuške pećine

Danas je, poslije deset godina pod ključem, svoja teška metalna vrata svijetu otškrinula Rastuška pećina. Pedesetak posjetilaca prvog radnog dana obišlo je ovaj bogati arheološki, paleontološki i biospeleološki spomenik prirode i prirodnog dobra od nacionalnog značaja. Gosti prvenci su imali priliku da u 350 metara uređenih hodnika otkriju sve skrivene ljepote, u kojima se stalagmiti, salivi, bigrene kade i pećinski hlijeroglifi smjenjuju sa fragmentima pećinskih stubova, koji podsjećaju na antičke i renesansne dvorce i spomenike različitih boja.

Ovaj izvanredni speleološki objekat, u kome su živjeli daleki preci nama danas poznatih životinja, u kom tragovi ljudi datiraju iz razdoblja starog između 30 000 i 60 000 godina, biće otvoren za posjete utorkom, srijedom, petkom, subotom i nedjeljom u periodu od 12 do 19 časova.

Rastuška pećina je pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, i spada u prirodno dobro II kategorije, a od 2012. godine je zaštićena u kategoriji Spomenik prirode.

Pripovijedajući o istoriji pravoslavlja u Rastuši, odlazeći paroh rastuški se jedne prilike dotakao i pećina rekavši da je od svih pećina na ovoj planeti, najslavnija Vitlejemska pećina.

Iz nje je zasjalo čovječanstvu sunce istine i ljubavi. Ni jedna druga pećina nije toliko opjevana kao Vitlejemska, u kojoj se rodio spasitelj svijeta. Velika je slava naših srpskih pećina i ima mnogo neobjavljene njihove istorije, jer mnoge pećine naše zaista čine veliko poglavlje u istoriji našega naroda. To poglavlje se može podijeliti u tri naslova: „Pećine kao bogomolje”, „Pećine kao ustaničke zbornice” i „Pećine kao narodni zbjegovi”.

– govorio je paroh rastuški

Treba li ljepši poziv za posjetu Rastuškoj pećini?

Nekoliko trenutaka zabilježenih danas

O pećini smo pisali i u „Rastuškim crticama iz prošlosti”