Intervju – Vladimir Janković

Pored toga, kaže Janković, biće stvoreni uslovi za izgradnju novih parking mjesta, obezbijeđen veći stepen naplate i zaveden red u ovoj oblasti. Janković ističe da će na ovaj način biti ispoštovane preporuke iz revizorskog izvještaja, koji predviđa da se svi javni prihodi slivaju u opštinsku kasu, što u ovom slučaju do sada nije bilo jer je ovim poslom gazdovala teslićka boračka organizacija, koja je i vršila naplatu. Trenutno je na  ovom poslu zaposleno pet radnika uglavnom ratnih vojnih invalida, ali, prema Jankovićevim riječima, oni neće ostati bez posla i biće raspoređeni na radna mjesta koji će zahtijevati novi sistem, koji će uskoro biti pokrenut, a podrazumijeva naplatu putem SMS poruke ili elektronski, a spremna su rješenja i za one koji se ne budu snalazili u ovom sistemu naplate.
Janković istovremeno obavlja i dužnost šefa Civilne zaštite u Tesliću.
Kako je organizovana teslićka Civilna  zaštita i koji su joj zadaci?
JANKOVIĆ: Opštinski štab Civilne zašite čini tim sastavljen od ljudi iz najviših struktura lokalne vlasti i šefovi ustanova koje imaju saradnju i neke zajdničke interese u odbrani javnih dobara i zaštite građana i njihove imovine u slučaju potrebe i nepogoda većih razmjera. Načelnik opštine je načelnik ovog tima, a komandant Štaba sam ja. Imamo organizovane jedinice na terenu, a u sastavu tih jedinica su svi članovi savjeta teslićkih mjesnih zajednica. Zadaci su nam, kako sam već rekao, zaštita javnih dobara, građana i njihove imovine, poslovi deminiranja, pomoć stanovništvu u raznim oblastima i situacijama kraće rečeno, širok obim poslova koji zahtijeva neprekidno praćenje brojnih situacija i preduzimanje adekvatnih mjera  za sprečavanje ili sanaciju istih.
Kada vi djelujete?
JANKOVIĆ: Mi se uključujemo sa svojim ljudstvom i opremom kada stanje izmakne kontroli nadležnih službi i to kod prirodnih katastrofa, zemljotresa, poplava, požara, oštećenja na vodovodima, infrastrukturi i sl. Naše jedinice vrše evakuaciju građana, imovine i čine sve da šteta bude što manja i da se stanje što prije normalizuje.
Da li ste zadnjih godina imali takvee intervencije na području teslićke opštine?
JANKOVIĆ: Ove godine imali smo jednu od najvećih poplava u Tesliću u zadnjih nekoliko decenija. Tu smo imali iznenadni test naših mogućnosti u kratkom vremenu, stanje je izmaklo kontroli i pod vodom se našlo gotovo sve. Brojna naselja pored rijeka Velike i Male Usore, Male Ukrine, a nabujale su i sve rječice i potoci. Pod vodom su bila gotovo sva prigradska naselja i dio grada, te brojni kolektivi i stambeni objekti. Čamcima smo evakuisali građane iz ugroženih područja. Imali smo organizovan smještaj i dovoljne količine hrane i pitke vode. Nismo nikoga prepustili slučaju i na svu sreću u ovoj neviđenoj katastrofi, koja je odnijela više od četiri miliona maraka, niko nije stradao. Mislim da smo dobro odradili posao, iako  se pokazalo da su nam neke od službi materijalno i tehnički loše opremljene i u narednom periodu bi trebalo nešto da promijenimo. Već se krenulo u realizaciju aktivnosti na regulisanju korita rijeka koje se izlijevaju i prave probleme na stambenim objektima u narednoj  godini očekujemo značajnu podršku Vlade RS i nadležnih ministarstava na ovim aktivnostima.
Imate li planove za slučaj sličnih situacija i s kim imate ugovore o saradnji u ovim uslovima?
JANKOVIĆ: Za svaku alarmantnu situaciju imamo konkretne planove gde ćemo evakuisati ljudstvo, imovinu i sve što bude trebalo zaštititi i skloniti od katastrofa i elementarnih nepogoda. U ovom poslu nismo sami i imamo potpisane ugovore na godinu dana s teslićkim ustanovama koje se bave raznovrsnim poslovima, i to Dom zdravlja "Sveti Sava", Vatrogasna jedinica, "Teslić-prevoz", "Graditelj", "Niskogradnja", "Elgrad" i posebno interesantna "Destilacija", koja ima i vatrogasno vozilo i hemičare. To se pokazalo i u protekloj nepogodi o kojoj sam vam govorio.
Kada je u pitanju šteta, koji vid je najčešći i na kojim lokacijama?
JANKOVIĆ: Pored deminiranja, klizišta su veliki problem i zadnjih godina proradila su širom opštine i nanose štete i na stambenim objektima. Prije dvije godine jedno od klizišta je u Vitkovcima odnijelo porodičnu kuću i toj porodici je sagrađena nova. Kako ni ranije nije ulagano u njihovu sanaciju, a proradila su i nova, stanje je postalo alarmantno. Klizišta su utrozila nekoliko stambenih objekata brojne pomoćne zgrade, a najveće  štete su na infrastrukturnim objektima putevima vodovodima, voćnjacima i poljoprivradnom zemljištu. Najteže stanje je u G. Rankoviću, Donjoj Vrućici, Stenjaku, Donjem Ruževiću, Ukrinci, Jasenici, Boricama Ugodnoviću i Gomjenici. Pričinjena šteta je velika a za potpunu sanaciju i trajno osiguranje ugroženih područja potrebne su stotine hiljada maraka. U aktivnosti sanacije proteklih godina skromnim sredstvima učestvovala je samo Civilna zaštita. U prošloj godini za ove namjene izdvojena su  sredstva za sanaciju klizišta na nekim od lokalnih puteva a za razliku od ranijih godina ovogodišnjim budžetom planirana su značajnija ulaganja u te svrhe. Prijedlogom programa uređenja građevinskog zemljišta za 2010. godanu, koji je usvojila teslićka Skupština, 320.000 KM pradviđeno je za sanaciju klizišta na lokalnom putu Banja Vrućica – Teslić na lokaciji naselja Hrast Potok. Taj posao je u toku i mislim da će taj problem biti trajno riješen, a i urađen je novi put na toj lokaciji. Pored toga, neophodno će bitno izdvojiti sredstva za sanaciju klizišta koja su posljednje obimne kiše aktivirale na još nekim lokalitetima, posebno na lokalnom putu Teslić – Vitkovci u mjestu Žarkovina, gde je dio saobraćajnice sveden na rizični nužni prolaz. Za stavljanje pod kontrolu većine teslićkih klizišta neophodna su ogromna finansijska sredstva, te,će za rješavanje ovog problema biti potrebno dosta vremena. Ipak, pored svega, nadam se da će se iznaći mogućnost za sanaciju bar onih najaktivnijih klizišta.
Kada je u pitanju deminiranje, šta je urađeno u prošloj godini i kakvi su planovi za ovu godinu?
JANKOVIĆ: Prošle godine nije urađeno mnogo zbog ekonomske krize, manje donacija je bilo za ovu oblast. Od 40 projekata kandidovanih prošle godine zadovoljili  smo se onim na Vučjoj planini. Tu je urađeno najviše posla deminiranjem 140.000  kvadratnih metara, taj posao je priveden kraju. Planom deminiranja terena teslićke opštine u 2010. godini predviđeno je čišćenje površine od 306.574 kvadratna metra. Najviše čišćenja terena od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava planirano je u mjestu Stankovići i to nešto manje od 130.000 kvadratnih metara. Ovo će biti nastavak projekta prekinutog prije više od 10 godina, kada je na ovoj lokaciji teško stradao deminer. Iako je svake godine ova lokacija kandidovana kao prioritet, do nastavka posla nije došlo. To je jedno od rijetkih područja Republike Srpske u koje zbog mina ne mogu da se vrate Srbi koje su protjerale muslimanske snage u proteklom ratu. Zahtjevi su svakodnevni ali za to nema uslova, jer zbog težine terena i visokog rizika nema velikog interesovanja za posao deminiranja na području Stankovića i učinićemo sve da se ovaj projekat u ovoj godini napokon dovrši. Pored ovoga, planirano je i čišćenje 90.000 kvadratnih metara u naselju Kamenica, a preostali projekti odnose se na naselja Vitkovci, Vrela, Bežlja… Planiran je i nastavak deminiranja Vučje planine, gdje je u prošloj godini deminirano 140.000 kvadratnih metara i preostao je manji dio ove lokacije, kako bi ovaj projekat u cijelosti bio dovršen. Samo u prošloj godini teslićka Civilna zaštita kandidovala je 40 projekata deminiranja, od kojih većina nije realizovana, ali se nadamo da će veći dio predviđenog progama deminiranja započetog prošle godine biti dovršen do kraja 2013. godine, kojim je predviđen dovršetak ovog posla na području teslićke opštine. Do sada je od mina očišćeno oko 800.000 kvadratnih metara ili nešto više od 15 posto ukupno minirane površine teslićke opištine, koja je obuhvatala više od 5.000.000 kvadratnih metara.
Šta je urađeno u ovoj godini?
JANKOVIĆ: U ovoj godini je urađeno veoma malo zbog ekonomske krize, nije bilo mnogo donatora za ovaj posao. U toku je projekat koji podrazumijeva postavljanje četiri bilborda sa kartama minskih polja i to u Vitkovcima, Banji Vrućici, Kamenici i Blatnici, te oko 1.700 trajnih metalnih obilježja od Vrela do Bežlje. Na taj način će se na znatno viši nivo podići zaštita od mina. Posao je pri kraju, a finansira ga MAK (Agencija za deminiranje BiH) sa 18.000 KM. Sve projekte iz ove godine prenijećemo na narednu i pokušati da ih što više realizujemo posebno one prioritetne.
Šta je sa ekonomskim projektima? Šta oni podazumjevaju i da li će biti realizovani u ovoj godini?
JANKOVIĆ: Ekonomski projekti su prvi pug kandidovani za prošlu godinu, ali nažalost nije mnogo urađeno, tako da su javna dobra u znatnoj mjeri još blokirana. Ovi projekti podrazumijevaju deminiranje, kojim bi se omogućio pristup ekonomskim resursima, šumama, rudama, kamenolomima, čija eksploatacija je prekinuta prije skoro 20 godina. Za ovu godinu kandidovano je niz tih projekata od kojih će neki sigurno biti i realizovani. Ranijih godina ste u saradnji sa drugim institucijama sprovodili akciju aktivne "žetve".
Sprovodi li se sada i koji rezultati su postignuti?
JANKOVIĆ: Nakon rata u saradnji s policijom i SFOR-om prikupljali smo zaostale minsko-eksplozivne naprave i naoružanje. To je trajalo više od deceniju i u tom periodu predate su znatne količine naoružanja i vojne opreme. U zadnje dvije godine akcija takvog tipa više nama, što ne znači da je posao okončan. Svakodnevno građani nam prijavljuju minsko-eksplozivne naprave, koje pronađu na smetljištu, njivama, kupalištima, kontejnerima, rijekama, grobljima i sl. Tamo dospiju nesavjesnim odlaganjem od strane građana ili su ostale neprimijećene od rata. Prije nekoliko dana na gradskom groblju pronađena je mina 82 mm. Samo u prošloj godini po našim aktivnostima na području teslićke opštine uklonjeno je više od 1.400 ovih naprava različitog tipa sve se one uništavaju i uklanjaju, a taj posao besprijekorno obavlja deminerski tim naše republičke Službe civilne zaštite.
Kakvu saradnju imate sa Službom civilne zaštite RS?
JANKOVIć: Imamo odličnu saradnju i nezamislivo je normalno funkcionisanje bez dobre saradnje Republičkom upravom, čije su nadležnosta i mogućnost i daleko iznad naših. Neke poslove organizujemo zajedno, a na području naše opštine prošle godine smo vršili posipanje pristupnih puteva uglavnom u izbjegličkim naseljima i u gradu. Mi smo obezbijedili naftu, a Republička uprava mašine i ljudsvo koji su odradili operativni dio.

teslic.ba