Na preglede čekaju mjesecima
Tvrde da na pojedine preglede čekaju i po nekoliko mjeseci. Tako se za pregled kod fizijatra naručuje tri mjeseca unaprijed.
Osim toga, ne isplati im se, kažu, da izgube nekoliko dana da bi izvadili nalaze koje u privatnim ordinacijama mogu da urade za jedan dan, bez višečasovnog čekanja.
"Iako imam ovjerenu zdravstvenu knjižicu, od poslodavca ne mogu da tražim četiri slobodna dana da bih obavila neke preventivne preglede, koliko je potrebno u domovima zdravlja. Kada sam posljednji put išla kod ginekologa cijeli dan sam provela u čekaonici samo da bih se pregledala, a poslije toga sam još išla po rezultat papa testa, pa na ultrazvučni pregled, i to sve pojedinačno. Niko mi neće dati toliko slobodnih dana", priča Banjalučanka Mirjana Zorić.
Lakše platiti privatnicima: Iako priznaje da kompletan pregled kod ginekologa u privatnoj ambulanti košta oko 70 KM, što je neuporedivo skuplje, lakše joj je da izdvoji taj novac i sve obavi odjednom.
Problem je, kaže, to što se u domovima zdravlja samo po broj dolazi ujutro prije sedam časova, iako ljekari ne počnu sa radom prije pola devet.
"Ne znam čemu ti brojevi i sve to nepotrebno čekanje. Žene dođu po broj prije sedam i dobiju broj 15, što znači da će na red doći najranije u 12 sati. Isto tako, ginekolog sve žene naruči za ultrazvučni pregled u devet časova, umjesto da bar naprvi razmak od 10 minuta između pacijentkinja, da bar ne dolaze sve u isto vijeme džaba. Ljudi se razbole sjedeći satima u hladnim čekaonicama", žali se Zorićeva.
Još gora situacija je na pregledu kod fizijatra, tvrde nezadovoljni građani, jer se za pregled mora naručiti čak tri mjeseca unaprijed.
"Čula sam od ljudi da se za pregled kod pedijatra naručuje ranije, ali nisam znala da je riječ o mjesecima čekanja. Svakodnevno svi apeluju da se ljekaru ide čim se osjete prvi simptomi bilo koje bolesti, a ovamo čekamo tri mjeseca da bi nas neko pregledao. Prije 15 dana sam kćerku naručila za pregled kod fizijatra tek u julu, što je van svake pameti", kaže jedna mlada Banjalučanka.
Gužve su, isto tako, i za pregled kod ljekara za uho, grlo, nos, oftalmologa, kao i za besplatnu zubnu protezu za ljude starije od 65 godina.
Petar Simić iz Dervente kaže da su se njegova djeca raspitivala u derventskom Domu zdravlja da ga naruče za besplatnu zubnu protezu, ali da im je rečeno da su svi termini za ovu godinu popunjeni.
Premalo se, kaže, o tome i govorilo, tako da pretpostavlja da će zubne proteze dobiti većinom oni koji lično poznaju osoblje Doma zdravlja i znaju kada se treba naručivati.
Ogroman interes za besplatne proteze: Gordana Ratkovac, doktor stomatolog Doma zdravlja u Derventi, gdje osiguranici stariji od 65 godina mogu besplatno da dobiju zubnu protezu, kaže da je zainteresovanost ljudi prevelika u odnosu na njihove mogućnosti.
"Jedino kod nas ljudi mogu besplatno da urade zubnu protezu, jer to nema ni u Doboju, ni u Tesliću, tako da je zainteresovanost prevelika. Mi smo limitirani sredstvima koje daje Fond, tako da radimo dva do tri mjeseca, pa imamo pauzu, a mjesečno obično uradimo proteze za šest ljudi, što je stvarno premalo", kaže Ratkovčeva.
Zbog tolike navale ljudi, kako pojašnjava, tek krajem ove godine praviće se spiskovi narudžbi za narednu godinu, pošto su svi termini za ovu godinu odavno popunjeni.
Što se tiče gužvi i bespotrebnog čekanja za pregled kod ginekologa Dušica Stanković, portparol Doma zdravlja u Banjaluci, kaže da je praksa da pacijenti ujutro prije sedam sati dolaze po brojeve, po kojima kasnije dolaze na red za pregled.
"Princip je takav i ništa se neće promijeniti. Ovih dana su možda veće gužve na ginekološke preglede, tako da se malo i čeka, ali svi koji ujutro dođu po broj tokom dana će biti pregledani. Svakoga dana od sedam do 15 časova četiri ginekologa rade preglede, a jedan ultrazvučne preglede. Hitni slučajevi, kao što su krvarenja, odmah dolaze na red za pregled", dodaje Stankovićeva.
Na pritužbe građana što za ultrazvučni ginekološki pregled sve žene budu naručene u isto vrijeme, a ne u vremenskim razmacima koliki su potrebni za pregled, Stankovićeva kaže da je istina da se svi pacijenti naručuju u dvije grupe, jedni u osam, a drugi u 11 časova, ali ističe da oni koji budu u prvoj grupi budu pregledani do početka rada sa drugom grupom, koja počinje od 11 časova, tako da ta tri časa čekanja nisu preduga za pacijente.
Tamara Radlović, portparol Kliničkog centra Banjaluka, kaže da, nažalost, ni preseljenjem specijalističkih ambulanti Klinike za očne bolesti iz kruga stare bolnice u prostorije Klinike za očne bolesti na Paprikovcu nije došlo do značajnijeg smanjenja gužvi.
Prema njenim riječima, nakon stupanja na snagu Pravilnika o pravu na ortopedska i druga pomagala, na osnovu koga Fond zdravstvenog osiguranja RS, između ostalog, finansira i kupovinu optičkih pomagala, došlo je i do ogromnog priliva pacijenata u Kliniku za očne bolesti, tako da su gužve svakodnevica.
"Opšte ambulante I i II, kabinet za vidno polje i kabinet za strabizam rade od sedam do 20 časova. Sve ambulante su smještene u zgradi centralnog medicinskog bloka na Paprikovcu i pacijenti se mogu naručiti telefonom. Pacijenti se naručuju na pregled samo kada je u pitanju 'hladna oftalmološka problematika', koja se odnosi na reflekcione greške oka, odnosno kratkovidnost i dalekovidnost, koje su, u principu i najučestalije anomalije oka kod pacijenata", pojasnila je Radlovićeva.
Dužina čekanja je, kaže, u skladu sa svjetskim prosjekom.
Bez čekanja kod hitnih slučajeva: Kod urgentnih slučajeva, ističe, nema čekanja, već se odmah pristupa dijagnostičkim i terapeutskim procedurama na Klinici za očne bolesti.
S obzirom da je smještanje specijalističkih ambulanti u Klinici za očne bolesti na Paprikovcu, takođe, privremeno rješenje do završetka rekonstrukcije Kliničkog centra Banjaluka, navodi da će se rekonstrukcijom Kliničkog centra izgraditi poliklinički dio u kojem će biti smještene sve specijalističke ambulante.
Na taj način će, navodno, doći do značajnog smanjenja gužvi te do "razdvajanja" hospitalizovanih i ambulantnih pacijenata.
Iako pacijenti tvrde da ih u Domu zdravlja upućuju da za pregled kod otorinolaringologa moraju ujutro u sedam časova uzeti broj, Sanja Spirić, načelnik Klinike za bolesti uha, grla i nosa, kaže da nije potrebno da pacijenti dolaze prije sedam časova kako bi predali uputu za taj pregled.
"Naš tim dolazi na posao u sedam časova, kada se prikupe knjižice, te postavlja radno mjesto i otvara instrumente koji su sterilisani prethodnog dana na kraju radnog vremena. Nakon toga počinje rad s pacijentima. Svaki pacijent može dobiti obavještenje od sestre kada će, u skladu sa brojem koji je dobio, biti na redu. Dapače, osoblje svaki put ponovo obavijesti pacijente da je takav dolazak preran i nepotreban", tvrdi Spirićeva.
Na red za pregled, kako ističe, ne mogu doći uvijek precizno u minut, ali pacijentu se da mogućnost, ako to želi, da do tada obavi druge poslove, ako ih ima.
Nije, kako kaže, neophodno da do tada sjedi u čekaonici, mada mnogi pacijenti kažu da će radije ostati i čekati.
"U postupku prijema na pregled, pored poštovanja broja koji dobije pacijent, imamo zakonsku i humanu obavezu da bez obzira na redni broj primamo po prioritetu malu djecu, ratne vojne invalide, članove porodica poginulih boraca i trudnice. Pregled se može zakazati telefonom kako u toku prijepodneva, tako i poslijepodne za one pacijente kojima to više odgovora, a hitni slučajevi se primaju odmah", govori ona.
Nataša Trampa, službenik za odnose s javnošću u Zavodu za fizikalnu mediciju i rehabilitaciju "Dr Miroslav Zotović" u Banjaluci, ističe da je u Zavodu najduži period čekanja na pregled u fizijatrijskoj ambulanti oko 15 dana.
Pacijenti kojima je potreban hitan pregled fizijatra, kaže, primaju se odmah po naručivanju.
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da je Pravilnikom o pravu na ortopedska i druga pomogala propisano koja pomagala finansira Fond zdravstvenog osiguranja, kod kojih medicinskih indikacija pomagala mogu da se odobre, odnosno propišu, te koliki je rok trajanja odobrenog pomogala.
Osiguranici Fonda imaju pravo na veliki broj pomagala koja su svrstana u sedam grupa: proteze za donje i gornje ekstremitete, ortoproteze, ortoze za gornje i donje ekstremitete i spinalne ortoze, ortopedske cipele i ulošci, invalidska kolica, sanitarne sprave i ostala pomoćna sredstva, očna pomagala, slušna pomagala i pomagala za omogućavanje govora i stomatološka pomagala.
Lica koja su starija od 65 godina u svim stomatološkim ambulantama s kojima Fond ima potpisane ugovore i koje su s Fondom ugovorile te usluge imaju pravo na besplatnu parcijalnu ili totalnu zubnu protezu.
(nezavisne)
0 Коментарa